Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Ansambl Responsorium, koncert

O događaju

Krčka katedrala, 20.00 Ansambl Responsorium, koncert Program: Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća Ansambl čine: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje) Ulaz slobodan! U sklopu proslave 455. obljetnice Bitke kod Lepanta, u petak, 02. listopada 2026. godine, na redu je veličanstveni koncertni program Splendida stella, glazbeni odbljesci svetosti u Veneciji 17. stoljeća kojeg će u Krčkoj katedrali, s početkom u 20.00 sati, izvesti Ansambl Responsorium. Njegovi su članovi u ovoj prigodi: Sanda Audere (cantus), Korneel van Neste (altus), Loïc Paulin (tenor), Darko Solter (bassus), Silvio Richter (violina), Teresa Ortner (kornet), Tin Cugelj (trombon i umjetničko vodstvo), Maximilien Brisson (trombon), Augustin Mršić (viola da gamba) i Umberto Kostanić (orgulje). Pobjeda katoličke alijanse nad osmanskom mornaricom u bitci kod Lepanta 07. listopada 1571. predstavlja jedan od prijelomnih događaja ranonovovjekovnog Mediterana. Iako nije značajnije izmijenila ukupne geopolitičke odnose između kršćanskog i osmanskog svijeta, bitka je snažno odjeknula u kolektivnoj svijesti, osobito u Veneciji i njezinim prekomorskim posjedima na istočnoj obali Jadrana. Pouzdano je potvrđeno da su u sukobu sudjelovale i galije iz venecijanskih provincija Istre i Dalmacije, s posadama iz gradova Kopra, Cresa, Krka, Raba, Šibenika, Trogira, Hvara i Kotora. Njihov doprinos vojnom uspjehu pridonio je oblikovanju trajne memorije o Lepantskoj pobjedi, koja je u slavenskom pučanstvu ovih krajeva ostala prisutna kroz usmenu predaju i kulturološke prakse. U Veneciji 16. i 17. stoljeća glazba je, uz umjetničku i liturgijsku, imala i izraženu protokolarnu i političku funkciju, predstavljajući znak društvene i ekonomske moći države i uzviš